Usluge koje nudimo
Duge i oblaci nude usluge individualnog psihološkog savjetovanja usmjerenog na poboljšanje mentalnog zdravlja i dobrobiti. Uslugu savjetovanja nudimo uživo i online, adolescentima, roditeljima, osobama iz LGBTIQ+ populacije, mladima te odraslim neurodivergentnim osobama (osobe s autizmom i/ili ADHD-om). Također, nudimo i uslugu EMDR tretman trauma te uslugu održavanja radionica ili webinara na temu mentalnog zdravlja.
Osim toga, imamo puno iskustva u radu s anksioznošću, stresom, depresijom, tugovanjem, traumama, poremećajima hranjenja i ostalim "univerzalnim" temama, poput problema u odnosima, organizaciji života ili ostvarivanju ciljeva.
Međutim, svjesne smo i da smo time rekle sve (iskusnijima u psihološkom savjetovanju) i ništa (osobama koje možda prvi put planiraju podijeliti sa psihologom stvari koje ih muče). Ako Vam neki od pojmova koji se ovdje spominju nisu baš jasni, bez brige, i nama su trebale godine i godine edukacija da si neke stvari razjasnimo. Zato smo pripremile i popis često postavljanih pitanja koji je prikazan u nastavku stranice. Da Vas ne zatrpamo odmah tekstom, odgovori na pitanja bit će skriveni dok god ne poželite "pročitati više". :)
Što je to psihološko savjetovanje?
Psihološko savjetovanje možemo shvatiti kao razgovor sa stručnjakom o mentalnom zdravlju i dobrobiti. No, zašto biste o svom mentalnom zdravlju pričali sa stručnjakom? Mudri Grci u nastojanju shvaćanja života i njegovog smisla došli su do koncepta "Panta rhei" ("sve teče" ili "stalna na tom svijetu samo mijena jest” prema poetskom prijevodu Petra Preradovića). Drugim riječima, život je velik i dinamičan - pun promjena. Te promjene mogu biti ugodne ili neugodne i ticati se našeg zdravlja, međuljudskih odnosa, obrazovanja, posla, identiteta ili drugih pitanja koja su nam važna, pri čemu ne moraju sve promjene biti jednako opterećujuće niti važne. Zadržimo li se na metafori toka i zamislimo naš život kao mali potok, neki kamenčić (nezgoda) ćemo lako uklopiti u svoj tok i ponijeti ga za sobom. Međutim, ako se na naš mali potok sruši drvo koje sprječava uobičajeni protok vode, nositi povremene kamenčiće postat će sve teže, sve do točke dok drvo i kamenčići u potpunosti ne zapriječe tok. Što će tad biti s potokom? Možda će se preliti iz korita i poplaviti okolicu, a možda će probiti neko novo korito. No, gdje će tad njegova voda završiti? Tamo gdje je planirano da završi, tamo gdje ona hoće završiti, tamo gdje je najkorisnije da završi ili tamo gdje je nekoliko kamenčića i grana po slučajnosti odlučilo da završi? I što će biti sa svima onima koji ovise o njegovoj vodi? Život je pun događaja i prilagodba na neke od njih (drvo) može nam teško padati - toliko teško da nam potroši resurse za nošenje s preostalim svakodnevnim izazovima (kamenčići). Tada se i uobičajeni izazovi i zadaci mogu činiti teško premostivim preprekama, a u nastojanju da ih barem nekako riješimo možemo dugoročno napraviti više štete nego koristi i sebi i osobama do kojima nam je stalo. Nekad to znači i nehotice nepovratno izgubiti nekoga ili nešto važno. Život tad može postati jednoličan i siv. Cilj psihološkog savjetovanja jest u situacijama kad život postane siv (ili kad uvidite da bi takav mogao postati ako donesete pogrešnu odluku) omogućiti Vam da izgradite svoje resurse i "vratite sjaj" svojim bojama ili obogatite svoju dugu (identitet) nekom novom bojom (osobinom, vještinom ili navikom) neophodnom za uspješno nošenje s izazovima koje život stavlja pred Vas. Općenito, cilj psihološkog savjetovanja jest pomoći Vam u ostvarivanju mentalne dobrobiti jer u takvom stanju imamo najviše resursa za nošenje sa životnim izazovima. Zvuči bolje nego prepuštanje ključnih životnih odluka nesretnim slučajnostima, zar ne? Iako psiholog nije tu da Vam ponudi gotova rješenja, nepristrano će Vas voditi kroz istraživanje različitih opcija (od kojih neke možda ne vidite jer ste predugo izloženi situaciji) i alata koji Vam mogu pomoći u ostvarivanju dobrobiti. Niste slabi ni glupi ako tražite pomoć jer se niste uspjeli snaći u baš svakoj situaciji koju je život stavio ispred Vas - bolje pitati (stručnjake) nego skitati.
Je li psihološko savjetovanje namijenjeno samo osobama s dijagnozom?
Ne, no razumijemo otkud takva informacija dolazi - i znanost je dugo vremena (sve do kraja prošlog stoljeća) ljudsku dobrobit ostavljala po strani, usmjeravajući se primarno na ljudske probleme. Struka je pratila znanost, tako da su se psiholozi tijekom prošlog stoljeća uglavnom bavili mentalnim poremećajima bolestima. No, u nekom trenu došlo je do pomaka - i psiholozi i klijenti su shvatili da je potencijalna korist od psihološkog savjetovanja prevelika da bi se čekalo "zadnji čas" - situaciju kad osobni problemi postanu toliko ozbiljni da dovedu do hospitalizacije. Stoga su ljudi počeli otvoreno pristupati psiholozima s upitima oko "svakodnevnih" situacija, poput organizacije vremena, postavljanja ciljeva, mirnog rješavanja konflikata, postavljanja zdravih granica ili razvoja vlastitih snaga. Tako je, otprilike, i danas: iako dio klijenata psihološkog savjetovanja jesu osobe s dijagnozom, većinu čine osobe koje "baš nešto muči i voljele bi to riješiti". Znači, nemaju nužno nikakvu dijagnozu, ali imaju neki problem oko čijeg rješenja bi se voljele savjetovati sa stručnjakom za mentalno zdravlje i međuljudske odnose. "Bolji" razlog za posjet psihologu nije potreban. :)
Može li se ikoji psihološki problem riješiti u par susreta, bez da se razvuče na nekoliko godina?
Da. Ako Vam je cilj organizirati se oko prolaska jednog ispita, vjerojatno će situacija biti riješena kroz nekoliko susreta. No, ako Vam je cilj ostvariti temeljite promjene u svojem identitetu, savjetovanje će vjerojatno trajati duže. Dakle, odgovor na ovo pitanje uvelike ovisi o onome na čemu biste voljeli raditi. Ipak, ono što možemo reći jest da se u Dugama i oblacima ne oslanjamo na terapijske pravce koji zagovaraju puštanje da savjetovanje traje "koliko god je potrebno bez ikakvog uplitanja", tako da se scenarij iz filmova u kojima osoba godinama posjećuje psihologa bez vidljivih pomaka sigurno neće dogoditi. :)
Koliko često je potrebno dolaziti na psihološko savjetovanje?
I ovo također ovisi o razlogu s kojim se javljate i načinu na koji mu pristupate. Neki klijenti na psihologa gledaju kao na "privremenog stratega" pa se javljaju povremeno, "kad zagusti". Takav pristup nije loš sam po sebi (i nema smisla da klijent dolazi ako je razlog razriješen). Ipak, ako dolazi do pauza, vrlo je poželjno da se one ne događaju usred rada na nekom problemu. Stoga je općenita preporuka da osobe koje rade na nekom problemu posjećuju psihologa barem jednom u dva tjedna dok ne dosegnu neko zadovoljavajuće rješenje tog specifičnog problema.
Smije li psiholog pričati drugima o mojem problemu?
Općenito, ne trebate brinuti da će se naći dvoje psihologa na kavi i pred punim kafićem Vas osuđivati i raspravljati o Vašim problemima. Psiholog je dužan ponašati se u funkciji Vaše dobrobiti i zato psiholozi u pravilu nikad ne dijele Vašu intimu s drugima. Gornje "u pravilu" ima i svoje iznimke: psiholog je dužan obavijestiti institucije ako pokazujete jasne i veoma specifične namjere nanošenja značajne štete sebi ili drugima. To ne znači da će Vas psiholog prijaviti institucijama ako kažete da ste nekad imali suicidalne misli ili htjeli nekog udariti jer Vam je ta osoba išla na živce. Međutim, ako psiholog procijeni da je za dobrobit Vas i društva neophodna suradnja s drugim institucijama, onda je dužan podijeliti Vaše informacije (isključivo s relevantnim institucijama) kako bi osigurao da si ne stvorite dublji problem dok nastojite riješiti postojeći. Važno je naglasiti da čak i ako dođe do takve situacije, psiholog će s Vama pričati o tome - neće to učiniti iza Vaših leđa. Postoji još jedna iznimka koja proizlazi iz činjenice da su i psiholozi samo ljudi i ne mogu znati baš sve - pa tako ni pronaći sve izlaze iz postojeće situacije. U tim se situacijama psiholog može konzultirati s drugim psihologom za kojeg procjenjuje da je iskusniji u situacijama poput vaše - to zovemo supervizijom. No, čak ni u tom slučaju psiholog neće iznositi potencijalno identificirajuće podatke o Vama, već će samo ugrubo opisati Vaš slučaj (na razini: imam jednog klijenta, zaposlenog heteroseksualnog neurodivergentnog muškarca u dobi od tridesetak godina iz okolice Zagreba čija se partnerica stalno buni da nije dobar timski igrač pa me zanima na koji način bih mu mogla približiti što je to timski duh i kako ga razviti s partnericom). Ukratko, psiholog neće iznositi Vaše identificirajuće podatke dok god to nije jedini način da pomogne Vašoj dobrobiti. Eventualno, opet radi Vaše dobrobiti, psiholog može popričati o Vašem slučaju s iskusnijim kolegom, no ni tada neće dijeliti informacije po kojima bi Vas taj drugi psiholog (ili bilo tko drugi) mogao prepoznati.
Mogu li doživjeti neke nepoželjne posljedice zbog posjeta psihologu?
Ne biste trebali doživjeti neugodne društvene posljedice zbog posjeta psihologu (odnosno, psiholog ih neće izazivati). Ako to ne želite, ni s kim ne trebate dijeliti da posjećujete psihologa (što je posebice olakšano jer nudimo mogućnost online savjetovanja pa Vas nitko ne može ni vidjeti da dolazite u neki prostor). Budući da psiholog neće (osim u gore navedenim iznimkama) nikome pričati o Vama i Vašem slučaju, kontrola nad informacijom o tome idete li psihologu i na čemu radite u potpunosti je u Vašim rukama. Što se tiče osobnih posljedica, razina neugodnosti susreta sa psihologom ne bi smjela prelaziti razine s kojima se susrećete u svakodnevnom životu (naravno, neće Vam ni kod psihologa biti ugodno govoriti o svojim traumama ili strahovima, no ne bi smjelo biti ni neugodnije od svakodnevnih situacija s kojima se nosite, a koje Vas podsjećaju na neugodnost). Psiholog Vas neće osuđivati nego će Vam pomoći u potrazi za rješenjima. Duge i oblaci ne podržavaju prakse intenzivnog izlaganja neugodnim situacijama, a elektrošokova smo se kao struka odavno odrekli, tako da je suočavanje sa stvarnošću "najbolnija" situacija u koju Vas možemo dovesti. Iako ono može biti neugodno, razumijevanje situacije predstavlja prvi korak prema rješavanju problema (i, ponovno, ne bi smjelo biti neugodnije od svakodnevnih iskustava). Dobar psiholog nastojat će čak i kod suočavanja s neugodnom stvarnošću umanjiti Vašu nelagodu.
Kako izgleda tipičan sat psihološkog savjetovanja?
Nakon početnog pozdravljanja i udobnog smještanja, psiholog Vas pita kako ste i je li ste što bitno dogodilo od prethodnog susreta. Ako dolazite prvi put, psiholog Vam pojasni i pravila ponašanja, nakon čega potpišete da ih razumijete i slažete se s njima. Ako ste na prethodnom susretu dogovorili da ćete nešto isprobati ili obaviti u međuvremenu, psiholog Vas pita i kako je to prošlo (i ne osuđuje ako niste uspjeli iz prve). Nakon toga slijedi glavni dio u kojem odredite temu susreta (npr. problemi s ispitnom anksioznošću, romantičnim odnosima ili poslovnim odlukama). Nakon što izložite temu, psiholog će vjerojatno postaviti još koje potpitanje ne bi li ju bolje razumio, a zatim ćete se zajedno upustiti u potragu za zadovoljavajućim rješenjem situacije. Kad se radi o većim, dugotrajnijim i složenijim temama, najčešće nije moguće ostvariti dramatičan napredak u jednom susretu. U tom ćete slučaju sa psihologom ugrubo dogovoriti neki pristup temi i što ćete raditi kroz sljedećih nekoliko susreta. Tako radimo jer je za Vas bolje riješiti dio po dio 100% nego načeti sve odjednom, a onda riješiti ništa (ili nešto riješiti polovično). Većina ozbiljnijih problema ne nastane u sat vremena pa onda ni od sata psihološkog savjetovanja ne možemo očekivati da će riješiti baš sve. No, već i sat psihološkog savjetovanja može biti dovoljan da Vas usmjeri na put prema efikasnom rješavanju problema. Neovisno o tome jeste li uspjeli pretresti cijeli problem i pronaći nekoliko potencijalnih rješenja u jednom satu ili će ipak biti potrebno nešto više vremena, pred kraj termina psiholog će Vas obavijestiti da imate još nekoliko minuta i nastojati sažeti što ste prošli i koje daljnje korake ste dogovorili. I to je, otprilike, to. Moguće je da ćete ispuniti još neki upitnik u procesu s ciljem preciznije dijagnostike problema (što u Dugama i oblacima još uvijek ne radimo). Bilo kako bilo, nakon psihološkog savjetovanja nećete otići kući s dijagnozom (iako psiholog može sumnjati na neku i to Vam reći) ni popisom za ljekarnu (u Hrvatskoj psiholozi ne izdaju recepte za lijekove) - eventualno Vam možemo preporučiti nekog stručnjaka kompetentnijeg u situacijama u kakvima ste se našli.
Kako psihologinje Duga i oblaka pristupaju savjetovanju?
Kao psihologinje Duga i oblaka, njegujemo individualiziran, holistički i integrativan pristup psihološkom savjetovanju. To znači da nastojimo što bolje razumjeti situaciju iz Vaše perspektive te pronaći rješenje koje prihvatljivo Vama (individualiziran), ali je i dugoročno održivo i prihvatljivo Vašoj okolini (holistički) kombinirajući savjetodavne principe koji proizlaze iz velikih psiholoških škola, kao što su kognitivno bihevioralna terapija, terapija usmjerena na suosjećanje, mindfulness, terapija desenzitizacije pokreta očima i reprocesiranja te transakcijske analize (integrativan). Kao što su pioniri u području suvremenog istraživanja dobrobiti zaključili, ako je jedini alat koji imate čekić, probleme koje život stavlja pred Vas moći ćete tretirati jedino kao da su čavao. Stoge se u Dugama i oblacima trudimo razviti što širi arsenal alata (odnosno, perspektiva) kako bismo Vam što uspješnije mogle pomoći u suočavanju s izazovima koje život stavlja pred Vas. Ipak, um je kao padobran, najbolje radi kad je otvoren, zar ne? :)
Što je to kognitivno-bihevioralna terapija?
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je oblik psihoterapije koji pomaže ljudima prepoznati i promijeniti negativne obrasce mišljenja i ponašanja koji mogu dovesti do emocionalnih problema. KBT 1960-ih godina razvio psihijatar Aaron T. Beck, a temelji se na ideji da naše misli, osjećaji i ponašanja nisu neovisni, nego utječu jedni na druge. Principi KBT-a koriste se u savjetovanju kod rješavanja širokog spektra problema s mentalnim zdravljem, uključujući depresiju, anksioznost, fobije, poremećaje prehrane i upravljanje stresom. Primjena ovih tehnika posebno je učinkovita za osobe s niskim samopoštovanjem ili osobe često izložene stresu zbog iracionalnih uvjerenja i negativnih misaonih obrazaca. Tijekom KBT-a, klijenti uče prepoznati destruktivne misli, izazvati ih i zamijeniti pozitivnijim i realističnijim razmišljanjem. Također, primjenjuju konkretne tehnike i vježbe za promjenu ponašanja u svakodnevnom životu, što pridonosi dugoročnoj promjeni. Znanstvena istraživanja dosljedno potvrđuju visoku učinkovitost KBT-a u smanjenju simptoma anksioznosti, depresije i drugih problema mentalnog zdravlja, a rezultati su često dugotrajni. Više o tome možete pronaći na sljedećim poveznicama: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK67167/ https://jamanetwork.com/journals/jamapsychiatry/fullarticle/2774861 https://onlinelibrary.wiley.com/doi/pdf/10.1002/wps.21069 https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6902232/ https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4029924/
Što je to transakcijska analiza?
Transakcijska analiza (TA) je psihoterapijski pristup usmjeren na razumijevanje i poboljšanje komunikacije i međuljudskih odnosa. Razvio ju je 1950-ih godina psihijatar Eric Berne, a temeljna ideja TA-a jest da ljudi funkcioniraju kroz tri ego-stanja: ego stanja Djeteta, Odraslog i Roditelja. Ta ego-stanja utječu na način na koji komuniciramo s drugima i kako doživljavamo svijet. TA se koristi za bolji uvid u osobne obrasce ponašanja, poboljšanje komunikacijskih vještina i rješavanje sukoba u različitim područjima života, od poslovnih do osobnih odnosa. Transakcijska analiza također proučava koncepte zabrana i dozvola koji igraju ključnu ulogu u oblikovanju naših uvjerenja i ponašanja. Zabranama se smatraju negativne poruke koje primamo u djetinjstvu i koje mogu ograničiti naše samopouzdanje i uspjeh (npr. "ne smiješ griješiti" ili "nemoj pokazivati osjećaje"). S druge strane, dozvole su pozitivne poruke koje oslobađaju te unutarnje blokade i potiču nas na zdrav razvoj (npr. "dopušteno ti je biti iskren" ili "možeš uspjeti"). U TA-u terapeuti rade s klijentima na prepoznavanju ovih unutarnjih zabrana i potiču ih da usvoje nove, konstruktivne dozvole. Kroz taj proces, TA pomaže pojedincima da ostvare pozitivne promjene u životu, unaprjeđujući osobni razvoj i odnose. Rezultati provedenih znanstvenih istraživanja također govore u prilog efikasnosti transakcijske analize. Više o njima možete saznati na: https://mirep.metanoia.ac.uk/id/eprint/19/1/Comparison%20of%20TA%20group%20and%20individual%20therapy%20Author%20final.pdf https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/00221678221117111 https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/03621537.2021.1904364
Što je to terapija usmjerena na suosjećanje?
Terapija usmjerena na suosjećanje (Compassion-Focused Therapy, CFT) je vrsta psihoterapije razvijena za jačanje samosuosjećanja i smanjenje samokritičnosti kod osoba koje se bore s problemima poput depresije, anksioznosti i srama. Izrazito je prikladna za osobe koje si postavljaju vrlo visoke ciljeve i rijetko su zadovoljne sobom ili svojim postignućima, često zbog stalnog unutarnjeg kritičkog dijaloga. Osnivač CFT-a, psiholog Paul Gilbert, osmislio je ovu terapiju kako bi potaknuo pozitivne emocije i suosjećanje prema sebi, pomažući pojedincima da prevladaju destruktivne unutarnje kritike i negativne obrasce razmišljanja. CFT koristi tehnike poput vizualizacija, mindfulnesa i vježbi usmjerenih na aktiviranje sustava za smirenje i osjećaj sigurnosti u mozgu. Kroz ove tehnike klijent razvija toplinu i razumijevanje prema sebi, što vodi većem emocionalnom blagostanju i otpornosti na stres. Znanstvena istraživanja podržavaju učinkovitost CFT-a u poboljšanju psihološkog zdravlja i smanjenju osjećaja srama i samokritičnosti, čineći ga korisnim za sve koji žele razviti zdraviji odnos prema sebi. Više o rezultatima takvih istraživanja na: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0165032723000228 https://psycnet.apa.org/fulltext/2024-33588-001.pdf https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/pdf/10.1111/bjc.12394 https://ehnvallkbtkompetens.se/wp-content/uploads/2021/07/Meta-Analysis-of-Compassion-Based.pdf https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/10094000/1/Spector_Compassion%20Focused%20Therapy_AAM.pdf
Što znači mindfulness?
Mindfulness ili „svjesna prisutnost“ je mentalna praksa koja se temelji na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, bez prosudbe i s potpunom sviješću o vlastitim mislima, osjećajima i tjelesnim osjetima. Ova tehnika ima korijene u budističkoj meditaciji, ali je modernizirana za primjenu u terapiji i svakodnevnom životu. Jedan od pionira mindfulnessa u zapadnoj psihologiji je Jon Kabat-Zinn, koji je razvio program Mindfulness-Based Stress Reduction (MBSR) krajem 1970-ih godina, namijenjen za upravljanje stresom i poboljšanje kvalitete života. Mindfulness se pokazao učinkovitim u smanjenju stresa, anksioznosti, depresije i kronične boli. Tijekom mindfulness prakse, klijent uči prepoznavati i prihvaćati svoje misli i osjećaje bez impulzivnog reagiranja, što poboljšava emocionalnu stabilnost i otpornost na stres. Znanstvena istraživanja potvrđuju korist mindfulnessa za mentalno zdravlje, uključujući smanjenje simptoma depresije i povećanje emocionalne regulacije. Više o njima možete saznati na sljedećim poveznicama: https://moseschikoti.com/wp-content/uploads/2019/07/Effects-of-mindfulness-exercises-as-stand-alone-intervention-on-symptoms-of-anxiety-and-depression-Systematic-review-and-meta-analysis.pdf https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2848393/?trk=public_post_comment-text https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK109580/ https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK153338/
Što znači kratica EMDR? Kakva je to terapija?
EMDR (Eye Movement Desensitization and Reprocessing) je metoda psihoterapije koja koristi vođene pokrete očiju za obradu i smanjenje intenziteta traumatskih sjećanja i emocionalnih reakcija. Razvila ju je psihologinja Francine Shapiro krajem 1980-ih, kada je otkrila da pokreti očiju mogu pomoći pri obradi emocionalno uznemirujućih sjećanja. EMDR je posebno učinkovit u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a), anksioznosti, fobija i drugih stanja povezanih s traumom. Tijekom terapije, klijent se usmjerava na traumatsko sjećanje dok slijedi pokrete terapeutovih prstiju, što pomaže mozgu da obradi sjećanje na manje uznemirujući način. Znanstvena istraživanja pokazuju visoku učinkovitost EMDR-a u smanjenju simptoma traume i poboljšanju emocionalne stabilnosti. Više o efikasnosti EMDR-a možete pronaći na: https://emdr-belgium.be/wp-content/uploads/2021/05/EMDR-for-Depression-A-Meta-Analysis-and-Systematic-Review.pdf https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/20008198.2021.1894736 https://repository.umj.ac.id/12763/1/Yunitri%20et%20al%2C%202020_EMDR%20Anxiety.pdf https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/16506073.2019.1703801 https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0254778
Gdje se odvija psihološko savjetovanje?
Ako imate na raspolaganju stabilnu internetsku vezu i prostor u kojem se osjećate sigurno i možete iskreno i otvoreno govoriti o onom što Vas brine, psihološko savjetovanje moguće je provoditi online. U suprotnom (ili, naravno, ako preferirate susrete uživo), možete navratiti u naš prostor u Zagrebu (Dubravi). Prostor za psihološko prikazan je na fotografijama na dnu stranice (imamo i sporedni prostor koji primarno služi za online aktivnosti... jer je manji). :)
Što određuje cijenu psihološkog savjetovanja?
Zašto psihološko savjetovanje košta koliko košta? Ukratko, zato što u Dugama i oblacima nastojimo biti fer prema svima - prema klijentima (dajući im maksimalnu kvalitetu usluge, što troši poprilično mentalnih resursa), prema društvu (pomaganjem klijentima u konačnici svijet činimo ugodnijim mjestom za život), ali i prema sebi (osiguravajući fer plaću i uvjete rada). Kad od satnice odbijemo sve doprinose, stalna ulaganja u opremu i edukacije kako bismo pružale što kvalitetniju uslugu te povremene supervizije neophodne da u nastojanju da pomognemo drugima i same ne pregorimo, prostor za manevriranje glede cijena nestaje. Detaljnije informacije o cijenama dostupne su na stranici "Cjenik".
Kako mogu rezervirati termin?
Ako nam se javljate prvi put, možete tražiti rezervaciju termina upisivanjem na "Upisnu listu" (pomoću tipke ispod ili na stranici "Cjenik"). Upisna lista je zapravo lista čekanja - kad se oslobodi termin i dođete na red, javit ćemo Vam se nekoliko dana ranije. Ako je Vaš prvi susret s nama prošao u redu i želite nastaviti sa psihološkim savjetovanjem, na stranici "Cjenik" možete samostalno rezervirati neki od ponuđenih od ponuđenih termina u sljedećih nekoliko tjedana. Ako Vas zanima neka od usluga koje nisu u standardnoj ponudi, možete nam se javiti izravnom mailom (info@dugeioblaci.com).
