O mindfulnessu
Mindfulness ili „svjesna prisutnost“ naziv je terapijskog pristupa zasnovanog na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, bez prosudbe i s potpunom sviješću o vlastitim mislima, osjećajima i tjelesnim osjetima. Drugim riječima, mindfulness znači da smo potpuno prisutni u sadašnjem trenutku. Ova tehnika ima korijene u budističkoj meditaciji, ali je modernizirana za primjenu u terapiji i svakodnevnom životu. Jedan od pionira mindfulnessa u zapadnoj psihologiji je Jon Kabat-Zinn, koji je razvio program Mindfulness-Based Stress Reduction (MBSR) krajem 1970-ih godina, namijenjen za upravljanje stresom i poboljšanje kvalitete života.
Zašto je mindfulness efikasan? Jeste li primijetili da se većina onoga što nas muči (u psihološkom smislu) ne odvija upravo sada? Možemo doživljavati neugodne emocije zbog traumatskog događaja - no, taj je događaj zapravo u prošlosti i ne događa se sada. Možemo strepiti oko nekog ishoda - no, taj je događaj u budućnosti i također se ne događa sada. Poantu mindfulnessa moguće je svesti na kratak filmski citat: "Yesterday is history, tomorrow is a mystery, but today is a gift - that's why it's called 'present'." Drugim riječima, postoji isključivo sada, isključivo ovaj trenutak, a našim fokusom na prošlost i budućnost tratimo potencijal da baš ovaj trenutak učinimo ugodnim, posebnim ili čak neponovljivim, stvarajući od njega važan resurs za budućnost.
Mindfulness se pokazao učinkovitim u smanjenju stresa, anksioznosti, depresije i kronične boli. U sklopu treninga mindfulnessa, klijent uči prepoznavati i prihvaćati svoje misli i osjećaje onako kako dolaze, bez impulzivnog vrednovanja i reagiranja, što može dovesti do povećanja emocionalne stabilnosti i veće otpornosti na stres.
Znanstvena istraživanja potvrđuju korist mindfulnessa za mentalno zdravlje, uključujući smanjenje simptoma depresije i povećanje emocionalne regulacije. Rezultati ranijih meta-analiza potvrdili su efikasnost terapija zasnovanih na principima mindfulnessa. Hofmann i suradnici (2010) u svojoj su meta-analizi provjeravali efikasnost terapija zasnovanih na principima mindfulnessa za ublažavanje simptoma anksioznosti i depresije. Da bi došli do općeg zaključka, autori ove meta-analize pretražili su znanstvenu literaturu o utjecaju terapija zasnovanih na principima mindfulnessa objavljenu do travnja 2009. godine u nekom od recenziranih časopisa uključenih u tri velike baze znanstvenih časopisa. Pritom su se autori usmjerili na osoba s dijagnozom nekog od depresivnih ili anksioznih poremećaja. Od ukupno pregledanih 727 potencijalno važnih objavljenih znanstvenih radova, njih 39 je udovoljavalo svim uvjetima meta-analize. Sumarni rezultati ukazali su na efikasnost terapija zasnovanih na principima mindfulnessa za širok spektar anksioznih i depresivnih simptoma, uključujući i distres izazvan medicinskim stanjima.
Blanck i suradnici (2018) u svojoj su meta-analizi provjeravali efikasnost intervencija zasnovanih na principima mindfulnessa kao jedinih intervencija za ublažavanje simptoma anksioznosti i depresije. Da bi došli do općeg zaključka, pretražili su svu znanstvenu literaturu na engleskom i njemačkom jeziku o utjecaju intervencija zasnovanih na principima mindfulnessa objavljenim do kolovoza 2017. godine u nekom od časopisa uključenih u dvije velike baze znanstvenih časopisa. Pritom autori u meta-analizu nisu uključivali složenije intervencije koje su uključivale mindfulness. Od ukupno pregledanih 578 potencijalno važnih objavljenih znanstvenih radova, njih 18 je udovoljavalo svim uvjetima meta-analize. Sumarni rezultati pokazali su da već i jednostavne mindfulness intervencije samostalno mogu dovesti do blagog ublažavanja simptoma anksioznosti i depresije. Takvi su rezultati argument u prilog efikasnosti složenijih intervencija zasnovanih na principima mindfulnessa.
No, i mindfulness ima svojih ograničenja. Meta-analiza Zhanga i suradnika (2022) provedena je s ciljem utvrđivanja efikasnosti intervencija temeljenih na mindfulnessu u smanjivanju distresa i povećavanju dobrobiti kod djece i adolescenata. Da bi došli do općeg zaključka, pretražili su svu znanstvenu literaturu na engleskom i njemačkom jeziku o utjecaju intervencija zasnovanih na principima mindfulnessa objavljenim na engleskom jeziku do studenog 2020. godine u nekom od časopisa uključenih u sedam velikih baza znanstvenih časopisa. Od ukupno pregledanih 125 potencijalno važnih objavljenih znanstvenih radova, njih 28 je udovoljavalo svim uvjetima meta-analize. Prema sumarnim rezultatima, intervencije temeljene na mindfulnessu dovele su tek do blagog pada distresa te simptoma anksioznosti i depresije (većeg kod adolescenata nego kod djece), dok povećanje dobrobiti nije zabilježeno.
