O kognitivno-bihevioralnoj terapiji
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je znanstveno utemeljeni oblik psihoterapije koji je zbog svoje efikasnosti stekao veliku popularnost u proteklih nekoliko desetljeća. Kognitivno-bihevioralnu terapiju 60-ih godina prošlog stoljeća razvio je Aaron T. Beck kao alternativu ranije dominantnim terapijskim pristupima. Stoga cilj kognitivno-bihevioralne terapije nije zaroniti duboko u prošlost i utjecati na izvore neugodnih misli i nepoželjnih ponašanja, već kroz različite vježbe osnažiti osobu da samostalno upravlja svojim mislima, emocijama i ponašanjima u trenutnoj situaciji.
Kognitivno-bihevioralna terapija zasniva se na pretpostavci da u pozadini problema s mentalnim zdravljem leže neprilagođeni obrasci razmišljanja i ponašanja - obrasci koji su možda nekad i koristili pojedincu, no danas izazivaju puno više štete nego koristi. Stoga ključ rješavanja problema s mentalnim zdravljem leži u promjeni neprilagođenih obrazaca razmišljanja (i doživljavanja) i ponašanja. Sukladno tome, većina kognitivno-bihevioralnih terapeuta oslanja se na ABC model tijekom analize situacija (ilustriran ispod teksta). Prvu komponentu tog modela čini događaj (antecedent, A). Obilježje događaja je neutralnost - ne mora biti univerzalno ni dobar ni loš. Drugim riječima, isti događaj različite osobe mogu interpretirati različito. Ta etapa interpretacije događaja predstavlja drugu komponentu (belief, B). Svaka interpretacija događaja zasniva se na našim ranijim znanjima, iskustvima, stavovima, vrijednostima i drugim obilježjima našeg identiteta - ona je uvijek subjektivna i ne mora biti potpuno točna (pa ni najbolja za nas ni ljude oko nas). No, interpretacija događaja izaziva određene posljedice (consequences, C): ako procijenimo da se pas koji laje želi igrati, pomazit ćemo ga, no ako procijenimo da je agresivan i želi nas potjerati, nećemo mu se približavati. Iz tog primjera vidljiva je i povezanosti misli i ponašanja na kojoj se i drugi principi kognitivno-bihevioralne terapije temelje.
Principi kognitivno-bihevioralne terapije koriste se u savjetovanju kod rješavanja širokog spektra problema s mentalnim zdravljem i dobrobiti, uključujući depresiju, anksioznost, fobije, poremećaje prehrane i upravljanje stresom. Primjena ovih tehnika posebno je učinkovita za osobe s niskim samopoštovanjem ili osobe često izložene stresu zbog iracionalnih uvjerenja i negativnih misaonih obrazaca. Također, tijekom kognitivno-bihevioralne terapije klijenti primjenjuju konkretne tehnike i vježbe za promjenu misli i ponašanja u svakodnevnom životu, što pridonosi dugoročnoj promjeni i održavanju mentalnog zdravlja i dobrobiti.
Znanstvena istraživanja dosljedno potvrđuju visoku učinkovitost KBT-a u smanjenju simptoma anksioznosti, depresije i drugih problema mentalnog zdravlja, a rezultati su često dugotrajni. Pritom rezultati meta-analize Hedman-Lagerlöf i suradnika (2023) potvrđuju da (vođena) online kognitivno-bihevioralna terapija daje podjednako dobre rezultate kao i terapija provedena uživo.
Primjerice, Reinecke i suradnici (1998) proveli su meta-analizu efikasnosti kognitivno-bihevioralne terapije za depresiju i depresivne simptome kod adolescenata. Da bi došli do općeg zaključka, pretražili su svu znanstvenu literaturu objavljenu u recenziranim medicinskim i psihološkim časopisima između 1970. i 1997. Pritom su se autori usmjerili na literaturu u kojoj je eksplicitno spominjana psihoterapija (odnosno, čiji je opis intervencije odgovarao principima kognitivno-bihevioralne terapije), a rezultati (mladih) osoba u tretmanu uspoređivani su s rezultatima osoba koje nisu bile u tretmanu, nakon terapije te nekoliko mjeseci kasnije. Ukupno je tek šest istraživanja udovoljavalo njihovim strogim kriterijima, a njihovi sumarni rezultati pokazali su da je kognitivno-bihevioralna terapija dovela do vrlo uočljivog smanjenja depresivnih simptoma kod adolescenata, kratkoročno i nakon nekoliko mjeseci odgode.
Novija istraživanja potvrđuju ove nalaze. Primjerice, Karyotaki i suradnici (2021) u svojoj su meta-analizi provjeravali efikasnost online kognitivno-bihevioralne terapije za kratkoročnu i dugoročnu redukciju depresivnih simptoma. Da bi došli do općeg zaključka, pretražili su svu znanstvenu literaturu o online primjeni kognitivno-bihevioralne terapije objavljenu u recenziranim medicinskim i psihološkim časopisima do 2019. godine objavljenu u četiri velike baze znanstvenih časopisa. Pritom su se autori usmjerili na literaturu u kojoj je eksplicitno spominjana kognitivno-bihevioralna terapija (odnosno, čiji je opis intervencije odgovarao principima kognitivno-bihevioralne terapije), a rezultati osoba u online tretmanu uspoređivani su s rezultatima osoba koje nisu bile u tretmanu. Uspoređivani su rezultati sudionika po tretmanu te nekoliko mjeseci kasnije. Od ukupno pregledana 2552 objavljena znanstvena rada, njih 42 je udovoljavalo svim uvjetima meta-analize, od čega je 39 omogućilo uvid u promjenu na razini pojedinca. Sumarni rezultati pokazali su da je online kognitivno-bihevioralna terapija dovela do vrlo uočljivog smanjenja depresivnih simptoma kod osoba s umjerenom i težom depresijom, pri čemu su se vođeni pristupi (pristupi u kojima stručnjak educiran u primjeni kognitivno-bihevioralne terapije vodi klijenta kroz proces) pokazali nešto efikasnijima od nevođenih (pristupi u kojima klijent samostalno primjenjuje principe kognitivno-bihevioralne terapije bez vodstva stručnjaka).
No, ne treba zaboraviti ni da je kognitivno-bihevioralna terapija efikasno rješenje i za druge teškoće s mentalnim zdravljem. Fordham i suradnici (2023) napravili su pregled preglednih radova i meta-analiza o efikasnosti kognitivno-bihevioralne terapije u ublažavanju različitih problema s mentalnim zdravljem u različitim populacijama i kontekstima. Sumarni rezultati pregledana 494 pregledna rada i meta-analize ukazali su na pozitivne kratkoročne i dugoročne efekte kognitivno-bihevioralne terapije na kvalitetu života povezanu sa zdravljem, anksioznost i bolove.